Mrkva
Mrkva (lat. Daucus carota L) je dvogodišnje korjenasto povrće koje pripada
porodici Umbelliferae. Mrkva se uzgaja više od 1000 godina i smatra se da je
njezina domovina Evropa, gdje ona i dan danas raste kao samonikla biljka.
Mrkve su se prvo uzgajale zbog lišća i sjemena, a ne zbog korijena koji je
danas omiljena namirnica.
Mrkva je originalno bila bijele, ljubičaste i crne boje i ove boje se mogu sresti kod autohtonh divljih vrsti mrkve.. Uobičajena narandžasta boja je nastala selektivnim uzgojem u Holandiji gdje su rojalistički odani povrtlari u čast kraljevske familije "House of Orange" uspjeli da uzgoje mrkvu boje kakva je danas uobičajena.
Bogatstvo mrkve
Betakaroten i rodopsin čuvar vida i krvotoka
Narandžasta boja mrkve ukazuje da je bogata beta karotenom. Metabolički prethodnik vitamina A, beta karoten, opravdano je dobio ime po mrkvi (lat. Carota), jer ona sadrži 407 posto njegove dnevne preporučene doze. Beta karoten jača imunitet i štiti od infekcija. Konzumiranje beta karotena smanjuje rizik od pojave glaukoma i katarakta, pomaže u očuvanju i poboljšanju vida te smanjuje kratkovidnost. Beta-karoten se u jetri prevodi u vitamin A, nakon čega odlazi u mrežnicu oka gdje prelazi u rodopsin. Rodopsin je pigment važan za noćni vid. Tako nedostatak vitamina A može uzrokovati bolest zvana noćno sljepilo. Rodopsin pomaže i zaštiti oka od pojave mrene.Veza mrkve i zdravlja očiju je isključivo preventivna. Jednom kada oštetite vid, mrkve ga neće popraviti.
Beta karoten ima veliki utjecaj na zaštitu kože, jer je štiti od UV zračenja. Preventivno prije sunčanja preporučuje se povećan unos beta karotena.
Energetska vrijednost mrkve (na 100 g) iznosi je 36 - 46 kcal (151 - 192 kJ). Mrkva sadrži najviše ugljikohidrata (oko 90%), te bjelančevina i masti (oko 5 do 6%).
Od mineralnih materija najviše ima kalijuma (448 mg%) i fosfora (282 mg%), zatim kalcijuma (114 mg%. Sadrži i proteine, masti, vitamine, mikroelemente: jod, cink, brom, organske kiseline i rutin, supstancu iz grupe vitamina P. Mrkva sadrži i vrijedne antioksidansima – karotenoidima, hidroksinamičnim kiselinama i antocijaninima. Zbog obilja vlakana i pektina smanjuje povišeni holesterol, te povećava nivo dobrog HDL holesterola. Nijedna biljka bolje od mrkve ne zaustavlja proljev i povraćanje kod dojenčadi, a uspješno tjera i dječje gliste.
Zbog vrijednih sastojaka preporučuje se kod slabosti organizma, slabokrvnosti i bolesti uzrokovanih pomanjkanjem vitamina kao što su skorbut i rahitis.
Neke studije ističu djelotvornost mrkve kada je u pitanju sprečavanje raka pluća kod pušača. Naime, duhanski dim sadrži benzopiren, spoj koji smanjuje količinu vitamina A u organizmu, čime dovodi do veće vjerovatnoće za razvoj bolesti kao što su emfizem i rak pluća.
Ipak čini se jednostavnije, a i daleko uspješnije da se odreknete pušenja.
Način pripreme i korištenja mrkva
Mrkva se može kuhati, pariti, peći, sušiti, roštiljati, pirjati, od nje se mogu te pripremati salate, supe, deserte, piree, sosove, sokove, može se kisaliti i prviti zimnicu... Zbog svoje arome pogodna je i za slatka i slana jela.Postoje dva oprečna koncepta o korištenju i pozitivnim efektima upotrebe mrkve.
Prema nekima mrkvu je najbolje jesti sirovu, dok drugi tvrde da ju je najbolje kratko prokuhati da bi maksimalno iskoristili njene vitamine. U oba slučaja nećete pogriješiti, jer se najvrjedniji sastojak mrkve beta karoten, kratkim kuhanjem neće uništiti.
Kod kupnje mrkve birajte one što tamnije boje, lijepog lišća, glatkog i zdravog korijena, a po mogućnosti iz eko uzgoja, najbolje od vama lično poznatog proizvođača koji ne koristi pesticide. Poželjno je da je odmah potrošite, a u frižideru ostaje svježa dvije nedelje.
Mrkve sadrže velike količine šećera zbog čega važi za najbolji međuobrok koji obnavlja energiju i smanjuje osjećaj gladi.
Macerat korijena mrkve: Mrkva u ulju 15 grama prosušene ribane mrkve i 100 ml hladno prešanog suncokretovog ulja ostavite u poklopljenoj staklenki na sunčanom mjestu dva tjedna i povremeno protresite. Nakon dva tjedna procijedite. Prije nanošenja na kožu razrijedite s baznim uljem u omjeru 1:10.
Oblozi od narendane mrkve
U vanjskoj primjeni mrkva zacjeljuje i ublažava čireve, opekotine, ekceme, rane i zagnojenja. Kod teško zacjeljivih rana stavlja se na ranu svježe narezana mrkva i to s odrezanom stranom prema rani. Na rane, a naročito na rane od opekotina kapa se svježi sok mrkve ili se mrkva samelje u kašu te se ta kaša polaže na rane. Taj oblog od kaše treba svaki sat obnavljati. Sok od mrkve je izvanredno sredstvo protiv prekomjernog povećanja krajnika kod djece.
Maska protiv bora od soka mrkve i maslinovog ulja
Pomiješajte kašiku soka od mrkve i kašiku maslinova ulja i tako dobijemom smjesom namažite lice. Nakon 20 minuta obrišite lice mekim papirnim ili frotirskim peškirom. Najbolje je da ovu masku nanesete prije spavanja i ne trebate se umivati do ujutro. Ovu masku primjenjujte dva puta sedmično.
Cjeđena mrkva kao preventiva i pomoć kod gihta i reume
Zajedno sa trešnjama (vidi) i citrusima (vidi) sok od mrkve
predstavlja napitak koji se
najčešće preporučuje bolesnicima koji booluju (ne samo)od
reumatskih oboljenja.
Bolesnici koji boluju od gihta i reume trebali bi jesti više mrkve, odnosno piti sok od mrkve iscjeđen, ili blendiran. Svježi sok mrkve mora se odmah nakon cjeđenja potrošili, jer nije prikladan za spremanje ukoliko se nakon cjeđenja ne sterilizuje. (A streilizacija se ne preporučuje.)
Mrkva se preporučuje zbog bogatstva C vitamiminom, ali prevashodno zbog betakarotena koji je potreban za rast novih stanica i obnavljanje tkiva.
Reumatičari i oni koji boluju od gihta, kao dnevni obrok piju 2 šalice soka (2X2dl).
Ako i ne otkloni reumatske simptome, sok će pomoći pri konzumaciji antibiotika koji često uzrokuju stomačne tegobe i žgaravicu Sok mrkve kao sredstvo za smanjenje želučane kiseline svakako je bolje od sintetzivanih medikamenata poput gastala, ili sode bikarbone. On usisava prekomjernu želučanu kiselinu i brzo otklanja žgaravicu bez štetnih posljedica. Za taj učinak dovoljno je popiti 2,5 dl soka dnevno.
Postoji i dodatni razlog zašto reumatičari, naročito oni oboljeli od artritisa. treba da povećaju unos mrkve i betakarotena. Zbog zapaljenja krvnih sudova koji ishranjuju očni živac, artritis povećava rizik i od sljepila, pa mrkva djeluje preventivno.
Zbog bogatstva vlaknima sok od mrkve odličan je i za pospješivanje mokrenja. U kombinaciji s medom preporučljiv je za bolesti grla i jačanje imuniteta.
Više o samoj reumi saznaj na sajtu Živjeti sa reumom
